Tarifa plaća radnju, a ne sat: gde odlazi vreme na pretragu
Tarifa daje tri cene sata — 5.000, 7.500 i 15.000 dinara — a nijedna ne pokriva sat pretrage prakse. Šta to znači za vreme koje niko ne plaća.
U ovom tekstu9 pitanja
- Cena sata piše na tri mesta i razlikuje se trostruko
- Tarifa ne plaća sat nego radnju
- Računica za kancelariju od četiri advokata
- Šta se ne vidi na računu: četiri posla pre pravnog rada
- Zašto pretraga traje: 66.196 prema 1.754.383
- Isti pojam, dva imena: gde pretraga po ključnoj reči promašuje
- Suprotno čitanje: šta ova računica ne pokazuje
- Kada nema osnova za ovakav obračun
- Stanje na dan i šta bi ga promenilo
Sat rada advokata u Srbiji ima objavljenu cenu, i to na tri mesta: 5.000 dinara za započeti sat prisustvovanja ročištu, 7.500 kao najniža ugovorena satnica i 15.000 za sat sastanka ili konferencije. Nijedna od te tri cifre ne pokriva sat proveden u pretrazi sudske prakse. Pretraga ulazi u nagradu za radnju — podnesak, ročište, pravni lek — a ta nagrada ne zavisi od toga koliko je priprema trajala. Vreme ušteđeno na pretrazi zato ne uvećava račun stranci ni za dinar. Menja maržu, broj predmeta koje kancelarija može da primi, i sate koje niko ne plaća.
Cena sata piše na tri mesta i razlikuje se trostruko
Tarifa o nagradama i naknadama troškova za rad advokata („Sl. glasnik RS”, br. 43/2023 i 56/2025) sve iznose izražava u poenima. Vrednost poena utvrđuje Upravni odbor Advokatske komore Srbije i ona iznosi 50 dinara — čl. 15 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata1. Svaki dinarski iznos u ovom tekstu je poen pomnožen sa pedeset, i ništa drugo.
Prva cifra dolazi iz čl. 6 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata2. Kada se rad ugovori po satu, nagrada ne može biti manja od 150 poena, odnosno 7.500 dinara po započetom satu. Druga se vezuje za prisustvovanje: ročište i odsustvovanje iz kancelarije nose 100 poena ili 5.000 dinara po započetom satu, najviše deset sati dnevno, po čl. 9 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata3 i tarifnom broju 15. Treća je najviša. Sastanci i konferencije plaćaju se 300 poena po započetom satu, dakle 15.000 dinara, po tarifnom broju 79.
| Osnov | Poena | Dinara po satu | Gde piše |
|---|---|---|---|
| Ugovorena satnica, najmanje | 150 | 7.500 | čl. 6 |
| Prisustvovanje ročištu i odsustvo iz kancelarije | 100 | 5.000 | čl. 9, tarifni broj 15 |
| Sastanak i konferencija | 300 | 15.000 | tarifni broj 79 |
Raspon je trostruk, pa nije svejedno koju cifru kancelarija uzima za svoju mernu jedinicu. Kancelarija koja pretežno ide na ročišta meri se sa 5.000. Kancelarija koja rad ugovara pismeno, po satu, meri se sa 7.500. Razlika između te dve mere je razlika između dve različite tvrdnje o istom vremenu.
Sat rada advokata ima tri objavljene cene, i razlikuju se trostruko
Tarifa ne plaća sat nego radnju
Za parnicu tarifa ne pita koliko je sati utrošeno. Tarifni broj 13 vezuje nagradu za vrednost spora, pa je onda za svaku radnju uvećava ili umanjuje. U najnižem razredu vrednosti spora podnesak vredi 10.000 dinara, zastupanje na održanom ročištu 15.000, a sastav pravnog leka 20.000.
Ti iznosi stoje isto ako je advokat do odluke na koju se poziva došao za deset minuta ili za tri sata. Razlika ostaje kod kancelarije. Kada je pretraga duga, ona je trošak koji niko ne nadoknađuje. Kada je kratka, ona je dobitak koji se ne vidi ni u jednom troškovniku.
Odatle sledi jedina merna jedinica koja u ovom obračunu ima smisla: vrednost vremena, a ne prihod. Prihod se ne pomera zato što je pretraga trajala kraće — pomera se onda kada kancelarija tim vremenom uradi nešto naplativo, a to je odluka koju donosi ona, ne tarifa.
Računica za kancelariju od četiri advokata
Ulaznih podataka ima tri, a samo jedan dolazi iz propisa. Broj ljudi i broj sati nedeljno koji odlazi na pretragu prakse i propisa zna jedino kancelarija. Vrednost sata dolazi iz tarife.
Uzmimo kancelariju od četiri advokata, šest sati nedeljno po osobi na pretragu, 44 radne nedelje i vrednost sata od 7.500 dinara po čl. 6. Godišnje to je 1.056 sati, a njihova vrednost po tarifi 7.920.000 dinara.
| Pretpostavljeno skraćenje | Oslobođeno sati godišnje | Vrednost po tarifi |
|---|---|---|
| 10% | 105,6 | 792.000 RSD |
| 25% | 264 | 1.980.000 RSD |
| 50% | 528 | 3.960.000 RSD |
Ista računica daje tri iznosa, jer polazi od tri pretpostavke
Procenat u prvoj koloni nije izmeren i ovde se ne tvrdi. To je pretpostavka koju unosi onaj ko računa, i rezultat vredi tačno onoliko koliko i ta pretpostavka. Isti obračun sa sopstvenim brojevima stoji na stranici izveštaja.
Druga ograda je važnija od prve. Oslobođeno vreme nije isto što i naplaćeno vreme. Tarifa plaća radnju, pa ova tabela pokazuje vrednost vremena, a ne prihod koji će se pojaviti na računu.
Šta se ne vidi na računu: četiri posla pre pravnog rada
Nijedan od poslova ispod nije razlog zbog kog je stranka došla. Svi su koraci pre pravnog rada — nužni, ponovljivi i nevidljivi na računu.
- Pretraga prakse. Odluke su raštrkane po sajtovima sudova, biltenima i zbirkama. Jedinstvene pretrage nema, a pretraga po ključnoj reči promašuje odluku koja isti problem opisuje drugim rečima.
- Praćenje izmena. Prečišćeni tekstovi kasne, a izmene stupaju na snagu u različitim rokovima. Provera da li je odredba bila na snazi u trenutku primene radi se ručno.
- Provera citata. Citat bez provere je rizik koji advokat ne sme da preuzme. Posao raste linearno sa brojem izvora, a ne donosi ništa novo.
- Uvođenje u predmet. Kada predmet pređe na drugog advokata ili pripravnika, upoznavanje se ponavlja. Znanje o predmetu živi u glavi jedne osobe, ne u sistemu.
Rokovi se pri tome ne pomeraju. Za odgovor na tužbu stoji trideset dana, za žalbu na presudu petnaest, a u sporu male vrednosti osam. Nijedan od njih ne zavisi od toga koliko je trajalo pronalaženje odluke na koju se advokat poziva. Vreme utrošeno na pretragu oduzima se od vremena za pravnu analizu, nikada od roka.
Zašto pretraga traje: 66.196 prema 1.754.383
Elektronska baza sudske prakse postoji i sadrži izabrane i klasifikovane odluke. Reč „izabrane” nosi ceo problem. Na kraju 2024. godine u bazi je bilo 66.196 anonimizovanih odluka, a u toku iste godine rešeno je 1.754.383 predmeta. Odnos objavljenog prema rešenom je nepuna četiri prema sto. Oba broja dolaze iz izveštaja Evropske komisije o Srbiji za 2025. godinu.
Baza sudske prakse pokriva mali deo onoga što sudovi za godinu reše
Opšte obaveze objavljivanja presuda nema. Zakon o uređenju sudova propisuje je za pojedine slučajeve, ne za sve, pa odluka koja rešava konkretan problem možda nikada nije ni objavljena. Uz to, sudova ima 159, svaki sa sopstvenim sajtom i sopstvenim načinom objavljivanja, što je podatak koji sledi iz Zakona o sedištima i područjima sudova.
Zato je pretraga posao koji traje. Ne zato što advokat ne zna gde da gleda, nego zato što mesta ima previše, a objavljenog premalo.
Isti pojam, dva imena: gde pretraga po ključnoj reči promašuje
Pretraga po ključnoj reči pronalazi dokumente koji sadrže tačan niz slova. U srpskom se imenica menja kroz sedam padeža, a isti pravni pojam često nosi dva imena: jedno u zakonu, drugo u presudi. Promašaji iz tabele ispod zato nisu greška onoga ko pretražuje nego posledica jezika.
| Izraz | Odakle | Odnos | Drugi izraz | Odakle |
|---|---|---|---|---|
| izmakla korist | Zakon o obligacionim odnosima | isto znači | izgubljena dobit | uobičajeno u presudama i podnescima |
| docnja, zadocnjenje | Zakon o obligacionim odnosima | isto znači | kašnjenje | Zakon o rokovima izmirenja novčanih obaveza |
| otkaz ugovora o radu | Zakon o radu | deo pojma | prestanak radnog odnosa | otkaz je jedan od sedam osnova |
| raskid ugovora | neispunjenje obaveze | nije isto | poništaj ugovora | mana volje |
Poslednji red je obrnut slučaj. Reč je o dva izraza koja liče, a znače različite stvari: raskid se vezuje za neispunjenje, a poništaj za manu volje pri zaključenju. Pretraga po ključnoj reči greši u oba smera podjednako — promaši ono što se traži i ponudi ono što se ne traži.
Praktična posledica za obračun iz prethodnog odeljka je da sati na pretragu nisu ravnomerno raspoređeni. Najveći deo odlazi na drugi i treći pokušaj sa drugačijom formulacijom upita, a to je deo posla koji se ne vidi ni u jednoj evidenciji.
Suprotno čitanje: šta ova računica ne pokazuje
Tarifni iznos nije ono što kancelarija naplati. čl. 4 Tarife o nagradama i naknadama troškova za rad advokata4, stav 2, dopušta da se nagrada ugovori drugačije: veća od tarifne bez ograničenja, a manja najviše do polovine tarifnog iznosa. Tarifna cifra je zato merilo vrednosti vremena i gornja granica prihoda, a ne prihod.
Nijedna sudska odluka u ovom tekstu nije navedena, i za ovakvu tvrdnju nije potrebna. Tvrdnja je o objavljenoj tarifi i o objavljenoj statistici pravosuđa, ne o tome kako sud tumači spornu odredbu. Tekst koji bi tvrdio šta je ustaljena praksa o naknadi troškova pretrage morao bi da pokaže odluke, a takve ovde nisu pregledane.
Merenja sa drugih tržišta se ne prenose. Objavljeno merenje koje postoji — 97 odsto ispitanika brže odgovara naručiocu posla, 71 odsto je sigurnije u kvalitet sopstvenog rada, 57 odsto je uočilo problem u ugovoru koji bi inače promakao — počiva na trideset intervjua u devet zemalja, sprovedenih za jednog stranog isporučioca. Ispitanici su pravna odeljenja u kompanijama sa prihodom preko deset milijardi dolara. Ta struktura u Srbiji gotovo da ne postoji, pa se ti procenti ovde navode kao tuđ nalaz, a ne kao potpora.
Kada nema osnova za ovakav obračun
Obračun pada u četiri situacije, i svaka se prepoznaje pre nego što se otvori tabela.
- Kancelarija ne vodi evidenciju sati i rad ne ugovara po satu. Tada ulaznog broja nema, a procena sati nedeljno je jedina stvar koju tabela ne sme da izmisli.
- Pretraga je sama predmet posla. Kada se naplaćuje pravno mišljenje, vreme provedeno u izvorima nije trošak nego proizvod, pa njegovo skraćenje smanjuje osnov, a ne trošak.
- Kancelarija nema više posla nego što stigne. Oslobođeno vreme tada ne postaje ni marža ni novi predmet nego slobodno vreme, što je legitiman ishod, ali nije novac.
- Stranka je neplatiša ili je postupak besplatan. Vrednost radnje po tarifi tada postoji na papiru, a naplate nema.
Peta granica je podatak koji nedostaje. U imenik Advokatske komore Srbije upisano je 12.667 advokata, od toga 5.721 u Advokatskoj komori Beograda. Koliki je udeo samostalnih advokata i kakva je raspodela po veličini kancelarije nije objavljeno ni u jednom zvaničnom izvoru, pa se taj broj ovde ne navodi. Bez njega se ne može reći za koliki deo struke važi pretpostavka da su pretraga, analiza i podnesak ista osoba.
Stanje na dan i šta bi ga promenilo
Sve tarifne cifre u ovom tekstu vezane su za tekst objavljen u „Sl. glasniku RS”, br. 43/2023 i 56/2025, i za vrednost poena od 50 dinara. Stanje propisa: avgust 2026. godine.
Vrednost poena utvrđuje Upravni odbor Advokatske komore Srbije. Jedna njegova odluka zato pomera svaki dinarski iznos ovde odjednom: broj poena ostaje isti, dinari se menjaju. Ko ovu računicu ponavlja kroz godinu dana, prvo proverava vrednost poena, pa tek onda svoje sate.